Okoliš u Bosni i Hercegovini

Okoliš u Bosni i Hercegovini obuhvaća planinske šume, riječne doline, krške krajolike, poljoprivredno zemljište, močvarna područja i naselja. Ovi prirodni sustavi osiguravaju pitku vodu, hranu, drvo, energiju i prostor za rekreaciju te pružaju staništa mnogim biljkama i životinjama. Upravljanje okolišem odražava širi sustav vlasti u zemlji. Nadležnosti su podijeljene između državne razine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta, kantona, gradova, općina, javnih komunalnih poduzeća i specijaliziranih institucija. Stvarna nadležnost zato ovisi i o pitanju i o lokaciji. Uobičajeni izraz za okoliš je okoliš, osobito u bosanskom i hrvatskom jeziku, dok se u srpskom osobito koristi izraz okoliš (životna sredina). Izraz zaštita okoliša (zaštita životne sredine) označava zaštitu okoliša. Ovi se izrazi mogu pojaviti na javnim obavijestima, informacijama komunalnih službi, dozvolama i lokalnim planovima. Zagađenje zraka važan je problem u nekim gradovima i dolinama. Uobičajeni izvori uključuju grijanje kućanstava, promet, industriju, proizvodnju električne energije i prašinu. Planinska i dolinska geografija može zadržati onečišćeni zrak tijekom mirnog zimskog vremena, zbog čega se lokalni uvjeti pogoršavaju. Bosna i Hercegovina ima brojne rijeke, izvore, jezera i sustave podzemnih voda. Upravljanje vodama obuhvaća izvore pitke vode, otpadne vode, poplave, obale rijeka, navodnjavanje, hidroenergiju i vodena staništa. Kvaliteta usluga i pokrivenost kanalizacijom razlikuju se, a seoska kućanstva mogu ovisiti o lokalnim izvorima, bunarima ili privatnim sustavima za otpadne vode. Otpad se obično prikuplja putem općinskih ili regionalnih službi, ali se mogućnosti odvoza i razvrstavanja razlikuju od područja do područja. Glavni izazovi uključuju ilegalno odlaganje otpada, ograničene sustave recikliranja, loše upravljana odlagališta, građevinski otpad i opasne kućanske predmete. Spaljivanje otpada može ispuštati štetan dim i treba ga izbjegavati. Šume i druga prirodna staništa podržavaju bioraznolikost, lokalna sredstva za život, turizam i zaštitu od erozije. Zaštićena područja uključuju nacionalne parkove i druge kategorije kojima se upravlja u okviru odgovarajućeg lokalnog sustava. Izgradnja, sječa šuma, požari, rudarstvo, ceste, hidroenergija i nekontrolirani turizam mogu ugroziti osjetljiva mjesta. Odluke povezane s okolišem mogu uključivati planove, dozvole, inspekcije, javne komunalne službe, procjene utjecaja i mogućnosti sudjelovanja javnosti. Budući da je nadležnost decentralizirana, stanovnici bi trebali početi od svoje općine, gradske uprave, kantona, institucije entiteta, tijela Brčko Distrikta, komunalnog poduzeća ili inspekcijske službe, ovisno o tome gdje se problem pojavljuje. Zaštita okoliša također stvara mogućnosti kroz čišće grijanje, energetski učinkovite zgrade, odgovorno šumarstvo, održivu poljoprivredu, recikliranje, obnovljene rijeke i turizam utemeljen na prirodi. Napredak mogu usporiti podijeljene nadležnosti, neujednačena provedba, ograničena infrastruktura i nedostatak sredstava, ali djelovanje kućanstava i zajednica ipak može donijeti vidljiva lokalna poboljšanja.