Kazneno pravo u Bosni i Hercegovini

Kazneno pravo u Bosni i Hercegovini raspoređeno je na nekoliko pravnih i institucionalnih razina. Državna tijela postupaju u određenim kaznenim djelima, dok institucije Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta i kantona postupaju u stvarima iz svoje nadležnosti. Kazneno djelo, koje se često naziva i krivično djelo, mora biti propisano zakonom. Kaznena odgovornost općenito zahtijeva dokaz zabranjene radnje i potrebnog psihičkog odnosa, uz priznate osnove za isključenje odgovornosti i posebna pravila. Policija prikuplja informacije, štiti dokaze i utvrđuje moguće osumnjičene. Tužitelj, koji se lokalno naziva i tužilac, vodi ili nadzire kazneni postupak i odlučuje podupiru li dokazi pokretanje formalnog postupka. Osumnjičena i optužena osoba imaju važna postupovna prava. Ona uključuju pravo na razumijevanje optužbe, šutnju, pravnu pomoć, osporavanje dokaza i pravično saslušanje pred neovisnim sudom. Uhićenje ne znači krivnju. Ograničenje slobode mora imati pravnu osnovu i podlijegati postupovnoj kontroli, a pritvor prije suđenja razlikuje se od kazne izrečene nakon osude. Na suđenju tužiteljstvo mora dokazati optužbu prema primjenjivom kaznenopravnom standardu. Obrana može ispitivati svjedoke, iznositi dokaze, isticati pravne prigovore i koristiti dostupne pravne lijekove protiv odluke. Kazne i mjere ovise o kaznenom djelu i okolnostima. Mogu uključivati zatvor, novčanu kaznu, uvjetnu osudu, sigurnosne mjere, oduzimanje imovine ili druge posljedice predviđene mjerodavnim zakonom. Žrtve mogu prijaviti kaznena djela, dostaviti dokaze, zatražiti informacije i, prema potrebi, zatražiti zaštitu. Zahtjevi za naknadu štete ponekad se mogu rješavati u kaznenom postupku, no može biti potreban i zaseban građanski postupak.