Politika u Hrvatskoj

Hrvatska je demokratska republika s parlamentarnim političkim sustavom. Ustav utvrđuje osnovna pravila, štiti temeljna prava i dijeli javne ovlasti među institucijama. Hrvatski parlament (Hrvatski sabor) donosi zakone, usvaja državni proračun, nadzire Vladu i raspravlja o pitanjima od nacionalne važnosti. Hrvatska vlada (Vlada Republike Hrvatske) vodi nacionalnu politiku i javnu upravu. Na čelu joj je predsjednik Vlade, a njezin rad ovisi o potpori parlamentarne većine. Predsjednik Republike bira se izravno i predstavlja državu. Ta funkcija ima važne ustavne, diplomatske i obrambene dužnosti, ali ne upravlja redovitom vladinom politikom. Političke stranke nude različite programe i predlažu kandidate za javne funkcije. Stranke često moraju surađivati jer parlamentarne većine i lokalne vladajuće koalicije mogu uključivati više političkih skupina. Politika se odvija i u županijama, gradovima i općinama. Lokalna izabrana tijela odlučuju o mnogim pitanjima zajednice, dok gradonačelnici i župani obavljaju izvršne funkcije u okviru svojih zakonskih odgovornosti. Građani sudjeluju glasovanjem, učlanjivanjem u stranke ili udruge, kontaktiranjem predstavnika, sudjelovanjem na dopuštenim javnim okupljanjima i davanjem doprinosa javnim savjetovanjima. Referendumi i građanske inicijative pružaju dodatne oblike sudjelovanja pod zakonskim uvjetima. Hrvatska je članica Europske unije, pa su neke javne odluke povezane s institucijama EU-a i zajedničkim europskim pravilima. Nacionalne institucije i dalje odlučuju o mnogim unutarnjim pitanjima i sudjeluju u oblikovanju zajedničkih politika EU-a. Demokratska politika stvara mogućnosti za mirne promjene, javni nadzor i sučeljavanje različitih ideja. Njezina ograničenja uključuju sporo postizanje kompromisa, podijeljene odgovornosti, nejednak pristup utjecaju i potrebu za poštovanjem ustavnih i zakonskih postupaka.