Politika u Njemačkoj

Njemačka je demokratska i socijalna savezna republika. Temeljni zakon (Grundgesetz) najvažniji je temelj državnog uređenja i, među ostalim, štiti ljudsko dostojanstvo, slobodu, jednakost i demokratsko sudjelovanje. Njemačka je savezna država. Savezna razina odlučuje o zajedničkim pitanjima, dok 16 saveznih zemalja ima vlastite parlamente i vlade te, primjerice, uređuje važne dijelove obrazovanja, policije i uprave. Gradovi, općine i okruzi također su politički važni. Brinu se o mnogim svakodnevnim zadaćama, primjerice o školama, cestama, javnim ustanovama, izgradnji i lokalnim ponudama. Njemački savezni parlament (Bundestag) biraju osobe s pravom glasa. Donosi zakone, nadzire saveznu vladu i bira saveznu kancelarku ili saveznog kancelara. Savezna vlada vodi politiku savezne države. Sastoji se od savezne kancelarke ili saveznog kancelara te saveznih ministrica i ministara, od kojih je svaka odnosno svaki odgovoran za određeno područje rada. Savezno vijeće (Bundesrat) zastupa vlade saveznih zemalja. Sudjeluje u donošenju zakona, osobito kada se odluke odnose na nadležnosti ili financije saveznih zemalja. Šef države je savezna predsjednica ili savezni predsjednik. Ta funkcija predstavlja Njemačku u zemlji i inozemstvu, obavlja ponajprije povezujuće i formalne zadaće te nije dio svakodnevnog vođenja vlade. Političke odluke najčešće nastaju u više koraka. Prijedlog se razmatra, stručnjaci i političke skupine ga provjeravaju, o njemu se raspravlja u parlamentu i naposljetku se donosi ili odbacuje; ovisno o predmetu sudjeluje i Savezno vijeće. Sudovi su neovisni i o sporovima odlučuju na temelju prava. Savezni ustavni sud (Bundesverfassungsgericht) osobito pazi na to da su državno djelovanje i zakoni u skladu s Temeljnim zakonom. Demokracija otvara mirne načine za promjene, ali ne jamči da će svaka osoba ostvariti ono što želi. Kompromisi zahtijevaju vrijeme, većine se mogu mijenjati, a temeljna prava i načela pravne države ograničavaju političku moć.