Izbori u Njemačkoj

Izbori daju biračima u Njemačkoj mogućnost da odrede političke predstavnike. Izbori se, među ostalim, održavaju za Bundestag, parlamente saveznih zemalja, lokalna predstavnička tijela i Europski parlament. Svaki od tih izbora odnosi se na drugu političku razinu. Demokratski izbori slijede temeljna izborna načela. Trebaju biti opći, neposredni, slobodni, jednaki i tajni. Nitko ne smije biti prisiljen glasovati za određenu osobu ili stranku niti otkriti svoj izbor. Na izborima za Bundestag njemački sustav povezuje izbor osoba s izborom stranaka. Glasački listić za to sadrži prvi i drugi glas. Prvi glas daje se osobi u izbornom okrugu, dok je drugi glas prije svega mjerodavan za sastav Bundestaga prema strankama. Na izborima za pokrajinske parlamente birači određuju parlament svoje savezne zemlje. Detalji izbornog sustava mogu se razlikovati među saveznim zemljama. Stoga treba slijediti službene upute na pojedinom glasačkom listiću. Lokalni izbori odnose se na politička predstavnička tijela na lokalnoj razini, primjerice u općinama, gradovima ili okruzima. Ovisno o saveznoj zemlji, birači mogu imati više glasova i rasporediti ih na različite osobe. Mogu se izravno birati i lokalne dužnosti, poput načelnika ili gradonačelnika. Na izborima za Europski parlament bira se njemačke zastupnike u Europskom parlamentu. Ti se izbori odnose na političke odluke Europske unije i razlikuju se od izbora za Bundestag, pokrajinske parlamente i lokalna predstavnička tijela. Osobe upisane u popis birača obično prije izbora dobivaju izbornu obavijest. U njoj su navedeni biračko mjesto i organizacijske upute. Glasovati se može na biračkom mjestu ili, prema važećim pravilima, poštom. Na biračkom mjestu birač donosi odluku bez promatranja drugih. Ispunjeni glasački listić stavlja se u glasačku kutiju, a poslije se prebrojava zajedno s ostalim glasovima. Izborni dužnosnici brinu se za uredno i provjerljivo odvijanje postupka. Izbori omogućuju mirnu smjenu vlasti i daju demokratski legitimitet političkim odlukama. Ne jamče, međutim, da će se ostvariti svako pojedino mišljenje. Većine, prava manjina, koalicije i parlamentarne rasprave također su dio demokratskog sustava. Osobe koje ne smiju ili ne žele glasovati i dalje mogu pratiti političke rasprave i uključiti se na druge mirne načine. Djeca i mladi, primjerice, mogu sudjelovati u vijećima mladih, učeničkim vijećima ili lokalnim oblicima uključivanja. Informirana odluka počinje razlikovanjem zadaća odgovarajuće razine i različitih političkih prijedloga.