Njemački Ustav štiti slobodu vjere, savjesti i vjerskog opredjeljenja. Ljudi mogu pripadati nekoj religiji, promijeniti je, prakticirati je zajedno s drugima ili živjeti bez religije. Kršćanstvo je snažno oblikovalo povijest, blagdane, građevine i običaje. Najraširenije su Rimokatolička crkva i evangeličke pokrajinske crkve, a prisutne su i pravoslavne crkve te brojne slobodne crkve. Židovski život dio je njemačke povijesti već mnogo stoljeća. Nakon progona i ubojstava tijekom nacionalsocijalizma, zaštita, sjećanje i živa židovska prisutnost imaju posebno značenje. Muslimanski život raznolik je i oblikuju ga različita podrijetla, vjerski pravci, džemati i osobni oblici religioznosti. Ne postoji jedna organizacija koja predstavlja sve muslimanke i muslimane. Druge vjerske zajednice uključuju, primjerice, budističke, hinduističke, alevitske, jezidske i bahá'í zajednice. U svakoj religiji razlikuju se uvjerenja i svakodnevna praksa. Mnogi ljudi ne pripadaju vjerskoj zajednici, agnostici su ili ateisti. Humanističke i druge svjetonazorske udruge također organiziraju obrazovanje, savjetovanje, proslave i socijalne usluge. Religija se u svakodnevnom životu očituje kroz molitve, bogoslužja, prehrambena pravila, odjeću, blagdane i životne obrede. Koliko će se netko služiti tim oblicima osobna je odluka. Država i vjerske zajednice pravno su odvojene, ali surađuju u nekim područjima. Primjeri uključuju socijalnu skrb, duhovnu skrb, vjeronauk, blagdane i ustanove kojima upravljaju crkve. Sukobi nastaju kada se sudare uvjerenja, pravila i prava. Poštovati sugovornika znači postavljati pitanja, ne pripisivati nikome određenu vjeru i priznavati jednaka prava drugih.
Religija u Njemačkoj
Religija u Njemačkoj raznolika je, ali mnogi ljudi nemaju osobnu vjersku pripadnost. Kršćanske crkve, židovske zajednice, muslimanske zajednice, druge religije i nereligijski svjetonazori dio su društvenog života.
VivAVia can make mistakes. Check important information.