Politika u Mađarskoj

Mađarska je parlamentarna republika. Njezin politički sustav temelji se na Temeljnom zakonu, izabranom predstavništvu, odvojenim javnim institucijama i pravilima koja određuju kako se državna vlast može koristiti. Mađarski jednodomni parlament, Nacionalna skupština (Országgyűlés), donosi zakone, odobrava državni proračun, bira određene visoke dužnosnike i nadzire vladu kroz rasprave, pitanja i odbore. Premijer (miniszterelnök) vodi vladu i ima središnju ulogu u oblikovanju nacionalne politike. Ministri upravljaju područjima kao što su financije, obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, vanjski poslovi i infrastruktura. Predsjednik Republike (köztársasági elnök) šef je države. Ta funkcija uglavnom predstavlja zemlju i obavlja ustavne dužnosti, dok svakodnevno političko usmjeravanje pripada vladi koju vodi premijer. Političke stranke organiziraju kandidate i suprotstavljene programe. Stranka ili savez s pouzdanom parlamentarnom potporom može sastaviti i održati vladu, dok oporbene stranke preispituju odluke vlade i predstavljaju alternative. Sudovi neovisno primjenjuju pravo u pojedinačnim predmetima. Ustavni sud (Alkotmánybíróság) preispituje ustavna pitanja u okviru svojih zakonskih ovlasti, dok druga nadzorna tijela obavljaju svoje zasebno definirane zadaće. Politika se odvija i ispod nacionalne razine. Općinska vijeća i gradonačelnici bave se lokalnim pitanjima, iako su njihove odgovornosti i resursi oblikovani nacionalnim pravom i relativno centraliziranim javnim sustavom Mađarske. Mađarska je članica Europske unije, pa neka politička pitanja uključuju i institucije EU-a i zajednička europska pravila. Nacionalno odlučivanje i odlučivanje na razini EU-a povezani su, ali nisu isti proces. Politički utjecaj širi je od članstva u stranci. Glasovanje, javna savjetovanja, građanske udruge, sindikati, strukovne skupine, novinarstvo, peticije, prosvjedi i izravan kontakt s dužnosnicima mogu neku temu dovesti u javnu raspravu.