Mađarska država, odnosno Magyar Állam, pravni je i institucionalni okvir kroz koji se izvršava javna vlast. Temeljni zakon određuje njezin osnovni ustavni poredak, institucije, prava i odgovornosti. Državna skupština donosi nacionalne zakone i odobrava javne financije. Vlada provodi zakone, usmjerava središnju upravu i priprema mnoge prijedloge o kojima odlučuje parlament. Predsjednik republike šef je države, dok predsjednik vlade vodi vladu. Te dužnosti imaju različite ustavne uloge i ne bi ih trebalo smatrati dvama suparničkim čelnicima izvršne uprave. Ministarstva organiziraju politiku u glavnim područjima, ali mnoge osobne predmete obrađuju upravni uredi, a ne ministri. Vladini uredi, kormányhivatalok, i okružni uredi, járási hivatalok, često obavljaju teritorijalne upravne poslove. Uslužne točke državne uprave zvane kormányablakok omogućuju pristup mnogim upravnim postupcima i pomažu ljudima pronaći odgovarajući način postupanja. Korisne su kao početna mjesta, ali ne mogu se svi predmeti riješiti na šalteru. Sudovi odlučuju o pravnim sporovima i kaznenim predmetima u skladu sa zakonom. Državno odvjetništvo, policija, Ustavni sud, institucije pučkog pravobranitelja, revizijska tijela i druga tijela imaju zasebne funkcije i zakonske ovlasti. Općine, odnosno önkormányzatok, upravljaju određenim lokalnim poslovima putem izabranih vijeća i gradonačelnika. Njihove zadaće mogu obuhvaćati javne površine, usluge zajednice, lokalna pravila i općinsku imovinu, ali granice njihovih ovlasti određuje nacionalno zakonodavstvo. Javna institucija smije djelovati samo u okviru svojih zakonskih ovlasti. Zato su pri poslovanju s državom važni zahtjevi, odluke, žalbe, rokovi, uvjeti identifikacije i evidencije. Članstvo Mađarske u Europskoj uniji dodaje još jednu pravnu razinu. Pravila EU-a utječu na neka područja, ali uobičajeni osobni upravni postupci najčešće i dalje počinju pri nadležnoj mađarskoj instituciji.
Država u Mađarskoj
Državu u Mađarskoj čine ustavne institucije, državna uprava, sudovi, općine i javna tijela s određenim dužnostima. Ljudi najčešće dolaze u dodir s državom putem dokumenata, poreza, obrazovanja, zdravstvenih usluga, socijalne uprave, policije ili lokalnih usluga. Poznavanje nadležnog tijela za određeni predmet ključno je za dobivanje korisnog odgovora.
VivAVia can make mistakes. Check important information.

