Religija u Austriji

Religija mnogim ljudima daje odgovore na pitanja o smislu, životu, smrti i odgovornosti. Može pružiti zajedništvo, obrede i utjehu, ali svaka je osoba živi na drugačiji način. Kršćanstvo je povijesno posebno snažno oblikovalo Austriju. Katoličke i evangeličke crkve te pravoslavne i druge kršćanske zajednice dio su vjerskog krajolika. I židovski život ima dugu povijest u Austriji, a progoni su ga teško narušili. Židovske zajednice, kultura i rad na očuvanju sjećanja i dalje su važni dijelovi društva. Muslimanski život u Austriji raznolik je i obuhvaća različita podrijetla, tradicije i vjerska usmjerenja. Ovisno o zajednici, džamije i udruge služe molitvi, obrazovanju i društvenoj razmjeni. Zastupljene su i druge religije i svjetonazori. Istodobno se dio stanovništva izjašnjava kao pripadnik neke konfesije, nereligiozan, ateist ili agnostik, odnosno ne pripada nijednoj religiji. Sloboda vjeroispovijedi štiti osobna uvjerenja i njihovo prakticiranje unutar općeg pravnog poretka. Nitko ne bi smio biti lošije tretiran zbog neke religije ili zbog nedostatka vjerske pripadnosti. Religija je vidljiva kod kuće, u bogomoljama, zajednicama i djelomično u školi. Koliko se strogo poštuju pravila, odjeća, hrana, molitve ili blagdani ne određuje se samo nazivom neke religije. Vjerski blagdani istodobno mogu biti događaji povezani s vjerom, obiteljske proslave i kulturni običaji. Zato ljudi isti blagdan slave s različitim značenjem i intenzitetom. Kada se uvjerenja susretnu, pomažu poštovanje, jasne granice i činjenični razgovori. Sloboda vjeroispovijedi dopušta raznolikost, ali ne opravdava prisilu ni povredu prava drugih.