Njemačka dugo nije bila jedinstvena nacionalna država. U Svetom Rimskom Carstvu postojale su brojne kneževine, gradovi i crkvena područja s vlastitim vladarima. Reformacija u 16. stoljeću promijenila je vjeru, politiku, obrazovanje i svakodnevni život. Podjela na katolička i protestantska područja ostavila je dugotrajne regionalne razlike. U 19. stoljeću jačali su nacionalni pokreti, industrija i gradovi. Osnivanjem Njemačkog Carstva 1871. nastala je njemačka nacionalna država pod pruskim vodstvom. Prvi svjetski rat donio je nasilje, oskudicu i kraj monarhije. Sljedeća Vajmarska Republika bila je prva parlamentarna demokracija za cijelu Njemačku, ali je prolazila kroz teške političke i gospodarske krize. Godine 1933. nacionalsocijalisti su uspostavili diktaturu. Progonili su i ubili milijune ljudi, osobito u Holokaustu, započeli zločinački rat te razorili demokratske i pravne institucije. Nakon Drugog svjetskog rata Njemačka je bila okupirana i podijeljena 1949. Na zapadu je nastala Savezna Republika Njemačka kao parlamentarna demokracija, a na istoku Njemačka Demokratska Republika kao socijalistička država pod vodstvom vladajuće stranke. Mirna revolucija u DDR-u i pad Berlinskog zida otvorili su put ponovnom ujedinjenju. Od 1990. Njemačka je ponovno jedna država, ali iskustva i posljedice podjele djelomično traju i dalje. Danas se Njemačka smatra federalnom demokracijom i dijelom Europe. Sjećanje na diktaturu, rat i progon oblikuje političko obrazovanje, kulturu sjećanja i zaštitu ljudskog dostojanstva. Povijest nije vidljiva samo u velikim političkim događajima. Zgrade, spomenici, obiteljske priče, regionalni običaji i muzeji pokazuju kako su ljudi živjeli u različitim razdobljima.
Povijest Njemačke
Povijest Njemačke obuhvaća mnoga područja pod različitim vlastima, duboke preokrete i više različitih državnih oblika. Osobito su važni reformacija, ujedinjenje u nacionalnu državu, nacistička diktatura, podjela Njemačke i ponovno ujedinjenje.
VivAVia can make mistakes. Check important information.