Mađari su se naselili u Karpatskoj kotlini pred kraj prvog tisućljeća. Kralj Stjepan I., poznat kao Szent István, utemeljio je kršćansko kraljevstvo i postao trajni simbol mađarske državnosti. Srednjovjekovno Kraljevstvo Ugarska povezivalo je mnoge narode, regije, trgovačke putove i vjerske zajednice. Njegov teritorij i stanovništvo nisu bili isti kao u današnjoj Mađarskoj. Nakon vojnog poraza u 16. stoljeću kraljevstvo je podijeljeno između osmanskih, habsburških i transilvanskih središta moći. Ratovanje, migracije, obnova i kulturna razmjena oblikovali su zemlju tijekom naraštaja. Habsburška se vlast nastavila i nakon slabljenja osmanske moći. Revolucija i rat za neovisnost 1848.–1849. postali su važni simboli nacionalne slobode, građanskih reformi i političke borbe. Nagodba iz 1867. stvorila je Austro-Ugarsku i dala Ugarskoj široku unutarnju autonomiju u sklopu dvojne monarhije. To je razdoblje donijelo modernizaciju i brz rast, ali koristi i politička prava nisu bili ravnomjerno raspodijeljeni. Prvi svjetski rat okončao je staro kraljevstvo, a Trianonskim ugovorom velik dio nekadašnjeg teritorija izvan granica Mađarske. Trianon je i danas osjetljiva tema jer su se granice promijenile, zajednice razdvojile, a mađarske manjine ostale u susjednim državama. Tijekom Drugoga svjetskog rata Mađarska je bila saveznik sila Osovine, a mađarski Židovi i Romi bili su progonjeni i masovno ubijani u Holokaustu. Njemačka okupacija, rat, režim Stranke strelastog križa, a kasnije i sovjetska kontrola prouzročili su dodatno nasilje i gubitke. Nakon rata pod sovjetskim utjecajem razvila se komunistička država. Revolucija 1956. osporila je taj sustav, sovjetske su je snage ugušile i postala je trajni simbol otpora. Komunistička je vlast okončana 1989., nakon čega su uslijedili parlamentarni demokratski sustav i tržišno gospodarstvo. Povijesna tumačenja i dalje utječu na spomenike, blagdane, obiteljske priče, obrazovanje i političku raspravu.
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske središnji je dio nacionalnog identiteta i javnog sjećanja. Obuhvaća naseljavanje Mađara, srednjovjekovno kraljevstvo, osmansku i habsburšku vlast, revolucije, Austro-Ugarsku, svjetske ratove, diktaturu, ustanak 1956. i demokratske promjene. Nekoliko je razdoblja i danas emocionalno osjetljivo jer ih obitelji pamte na različite načine.
VivAVia can make mistakes. Check important information.