Religija u Mađarskoj

Kršćanstvo je utjecalo na povijest mađarske države, obrazovanje, arhitekturu, glazbu, kalendare i obiteljske običaje. Sveti Stjepan, odnosno Szent István, povezuje kršćansko sjećanje s osnutkom Mađarskog kraljevstva. Rimokatolička crkva povijesno je istaknuta. Katolička praksa može uključivati misu, krštenje, krizmu, vjenčanje, sprovod, blagdane svetaca, hodočašća i velike blagdane, no sudjelovanje pojedinaca razlikuje se. Mađarska reformirana crkva obično se naziva református i ima duboke korijene, osobito u dijelovima istočne Mađarske. U njezinu bogoslužju i oblikovanju crkava uglavnom se snažno naglašavaju Sveto pismo, propovijed i jednostavnost. Luteranska se tradicija na mađarskom obično naziva evangélikus. Pravoslavne i druge kršćanske zajednice također pridonose vjerskoj raznolikosti zemlje. Židovske zajednice imale su važnu ulogu u mađarskom gradskom, trgovačkom, intelektualnom, umjetničkom i vjerskom životu. Holokaust je uništio brojne živote i zajednice, dok se židovsko bogoslužje, kultura, obrazovanje i sjećanje nastavljaju. U Mađarskoj postoje i muslimanske, budističke, hinduističke i druge vjerske zajednice. Neki ljudi povezuju naslijeđe s ograničenim prakticiranjem vjere, slijede osobnu duhovnost ili se ne izjašnjavaju kao vjernici. Vjerske građevine obuhvaćaju seoske crkve i samostane, sinagoge, prostore za molitvu i suvremene društvene centre. Građevina može služiti kao mjesto bogoslužja, baštinski lokalitet, spomenik ili više toga istodobno. Religija može biti prisutna u vjenčanjima, sprovodima, izboru hrane, odijevanju, školskom životu i javnim blagdanima. Primjereno ponašanje ovisi o osobi, zajednici i prigodi, a ne samo o nazivu religije.