Kazneno pravo u Crnoj Gori

Krivični zakonik Crne Gore, odnosno Kazneni zakonik Crne Gore, definira kaznena djela i njihove sankcije. Primjenjuje se prvenstveno na djela počinjena u Crnoj Gori, uključujući ona na crnogorskim brodovima i zrakoplovima, a izvan Crne Gore primjenjuje se ograničeno. Općenito se primjenjuje zakon koji je vrijedio u vrijeme počinjenja djela, osim ako je kasniji zakon blaži za optuženika. I pravne osobe mogu kazneno odgovarati prema zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Uobičajeni prometni prekršaji i drugi lakši ili upravni prekršaji mogu ostati prekršajni predmeti, a ne kazneni slučajevi, ako nisu ispunjena obilježja i posljedice predviđene Kaznenim zakonikom. Kaznena prijava može se podnijeti bez propisanog obrasca Državnom tužiteljstvu, Upravi policije ili drugom državnom tijelu. Može biti pisana ili vlastoručna te poslana poštom, e-poštom ili faksom; tijelo koje zaprimi prijavu mora je proslijediti. Tužitelj odlučuje o daljnjem postupanju i provjerava svaku prijavu; namjerno lažno prijavljivanje može dovesti do odgovornosti. Crnogorski zakon očekuje od građana da prijavljuju kaznena djela, a prijava je obvezna kada je riječ o djelu protiv maloljetnika. Uprava policije prikuplja informacije pod vodstvom tužitelja. Tužitelj vodi predistražni i istražni postupak te može naložiti istragu kada postoji osnovana sumnja. Okrivljenik, obrana i oštećena osoba mogu predlagati dokaze. Istražni sudac odlučuje o pretragama, oduzimanju predmeta, ekshumacijama i pritvoru, a Zakonik o kaznenom postupku dopušta elektroničke dokaze i posebne istražne mjere pod propisanim uvjetima. Uobičajeni tijek obuhvaća prijavu, provjeru, istragu, optužnicu ili drugi optužni akt, suđenje, presudu, žalbu ili reviziju te izvršenje. Okrivljenik se smatra nevinim, može šutjeti, angažirati branitelja, koristiti tumača, pregledati spis i dokaze, sudjelovati u postupku te mu se mora suditi pred neovisnim i javnim sudom u razumnom roku. Pritvor podliježe sudskom nadzoru. Osnovna državna tužiteljstva bave se djelima za koja je propisana glavna kazna zatvora do 10 godina; viša državna tužiteljstva djelima s glavnom kaznom zatvora iznad 10 godina i drugim zakonom navedenim teškim djelima. Specijalno državno tužiteljstvo nadležno je za organizirani kriminal, korupciju visokih dužnosnika, pranje novca, terorizam i ratne zločine. Uobičajeni prvostupanjski sud je osnovni sud, dok viši sud, uključujući poseban odjel Višeg suda u Podgorici, sudi u određenim teškim predmetima. Žalbe i daljnja preispitivanja mogu doći pred Apelacijski i Vrhovni sud. Sankcije obuhvaćaju novčane kazne, zatvor, dugotrajni zatvor, uvjetne osude, zaštitni nadzor, sigurnosne mjere, oduzimanje imovine te, kad su ispunjeni zakonski uvjeti, rad za opće dobro od 60 do 360 sati uz pristanak počinitelja. Rad za opće dobro primjenjuje se samo za djela za koja je propisana novčana kazna ili najveća kazna zatvora od pet godina. Elektronički nadzor i kućni pritvor mogu biti dio načina izvršavanja kazne. Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) izvršava pritvor, zatvorske kazne, maloljetnički zatvor, sigurnosne mjere i zavodske odgojne mjere, dok uvjetne osude, rad za opće dobro i elektronički nadzor provode nadležne službe za izvršenje. Zatvorenici zadržavaju prava na zdravstvenu zaštitu, posjete, obrazovanje, vjeru i rehabilitaciju. Žrtva ili oštećena osoba (oštećeni) može prijaviti djelo, prisustvovati dokaznim radnjama, predlagati dokaze, koristiti odvjetnika, podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete u kaznenom postupku, dobivati informacije o odlukama i podnijeti žalbu u zakonskim granicama. Zaštita svjedoka može obuhvatiti mjere anonimnosti, zaštitne pregrade i status suradnika pravosuđa; zakon o zaštiti svjedoka primjenjuje se kada postoji stvarna i ozbiljna opasnost. Sudovi i tijela štite identitet i privatnost djece žrtava i svjedoka. Državna naknada žrtvama nasilnih kaznenih djela zakonski postoji, no izmjenom je podnošenje zahtjeva odgođeno do 1. srpnja 2027., pa se ne treba oslanjati na trenutačnu isplatu. Djeca mlađa od 14 godina nisu kazneno odgovorna. Maloljetnik ima od 14 do manje od 18 godina; mlađi maloljetnik od 14 do manje od 16, a stariji od 16 do manje od 18 godina. Osobe od 18 do manje od 21 godine mogu se prema važećim pravilima tretirati kao mlađi punoljetnici. Maloljetnički postupak usmjeren je na najbolji interes djeteta, dostojanstvo, razvoj, rehabilitaciju i društvenu reintegraciju. Mlađim maloljetnicima mogu se izreći samo odgojne mjere, dok se starijima u odgovarajućim slučajevima može izreći maloljetnički zatvor. Ponašanje u cestovnom prometu postaje kazneno djelo kad ispunjava zahtjeve Kaznenog zakonika za ugrožavanje javnog prometa, uključujući postupke koji izazovu opasnost, tjelesnu ozljedu ili štetu velike vrijednosti. Lakši prometni prekršaji ostaju prekršaji. Digitalna kaznena djela uređuju odredbe Kaznenog zakonika o računalnim podacima i sigurnosti; jedinice Uprave policije za borbu protiv kriminala i visokotehnološki kriminal te forenzičke službe podupiru te predmete. Agencija za kibernetičku sigurnost uređuje sigurnost mreža i informacijskih sustava, ali ne zamjenjuje kaznene istražitelje ni tužitelje. Ministarstvo pravde i Vrhovno državno tužiteljstvo koordiniraju poslove, uključujući međunarodnu pravnu pomoć. Viši sudovi odlučuju o uvjetima za izručenje i pojedinim pitanjima priznavanja ili izvršenja, dok policijske jedinice Interpola, Europola i SIRENE podupiru prekograničnu suradnju. Besplatna pravna pomoć može biti dostupna preko službe za besplatnu pravnu pomoć nadležnog osnovnog suda državljanima Crne Gore, zakonitim rezidentima, osobama bez državljanstva, tražiteljima azila i obuhvaćenim korisnicima međunarodnih ugovora koji ispunjavaju zakonske uvjete ranjivosti i imovinskog stanja. Može obuhvatiti savjetovanje, sastavljanje isprava, zastupanje pred sudovima, tužiteljstvima ili Ustavnim sudom te određene troškove postupka. Troškovi odvjetnika, vještaka, tumača, puta i podnošenja zahtjeva u ostalim slučajevima ovise o predmetu, a kazneni postupci nemaju jedinstveno trajanje; jamstvo suđenja u razumnom roku i Zakonik o kaznenom postupku uređuju relevantne rokove.