Hrana u Crnoj Gori

Za 2024. evidentirano je 26.711 poljoprivrednih gospodarstava i 248.234,2 hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori. Prevladava stočarska proizvodnja, a 92,3 % poljoprivrednog područja čine trajne livade i pašnjaci. Gospodarstva i domaćinstva, uz trgovine i prehrambene tvrtke, opskrbljuju tržište mesom, mlijekom, sirom, povrćem, voćem i drugim proizvodima. Proizvodnja kukuruza 2024. iznosila je 3.585,6 tona, a proizvodnja grožđa porasla je za 3,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Obala se povezuje s morskom ribom, mediteranskim proizvodima, maslinama i vinom. Središnja Crna Gora i Zeta poznate su po voću, povrću i vinogradima. Na sjeveru i u planinskim područjima veći značaj imaju stočarstvo, janjetina i ovčetina, mlijeko, meso, krumpir, šumski proizvodi i katuni, odnosno sezonska naselja na planinskim pašnjacima. Regionalne namirnice i jela uključuju Njeguški pršut, skorup ili kajmak, raštan, kačamak, pogaču iz crepulje, pljevaljski sir, njeguški sir, kolašinski lisnati sir i krajiški kozji sir. Za riblja jela mogu se koristiti ukljeva, šaran, pastrva ili jegulja, uključujući prženog šarana i dimljenog sušenog šarana. Hrana se nabavlja u trgovinama, tradicionalnim restoranima, kafićima, seoskim domaćinstvima te putem vinskih i gastronomskih ruta. Gostoprimstvo seoskih domaćinstava često uključuje regionalna jela, ali se jelovnici, cijene i dostupnost razlikuju ovisno o općini, sezoni i turističkoj potražnji. Godine 2021. hrana i bezalkoholna pića činili su 37,1 % potrošnje kućanstava, a restorani i hoteli 2,6 %. U srpnju 2026. cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 0,7 % na mjesečnoj i 2,2 % na godišnjoj razini; rast od siječnja do srpnja iznosio je 2,5 %. Cijene restorana i smještaja porasle su 4,4 % na mjesečnoj razini, 5,4 % na godišnjoj razini i 4,7 % od siječnja do srpnja. Ne postoji jedinstvena nacionalna referentna cijena obroka koja obuhvaća lokalne razlike, pa aktualne lokalne cijene treba izravno provjeriti. Sigurnost hrane u Crnoj Gori obuhvaća proizvodnju, preradu, prodaju i potrošnju. Zakon o sigurnosti hrane objavljen u Službenom listu 59/2026 stupio je na snagu 12. svibnja 2026. Prehrambene tvrtke moraju ispunjavati obveze u vezi sa sigurnošću i informiranjem, provoditi kontrole, osigurati sljedivost te pružati točne, čitljive i nezavaravajuće informacije. Za nepakiranu hranu treba navesti relevantne podatke, kao što su alergeni, premda format prikaza nije ujednačen. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, poznata kao UBHVFP, organizira službene kontrole. Politika prehrane uključuje standarde prehrane u predškolskim ustanovama koje su 2024. izdali Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Institut za javno zdravlje Crne Gore. Program za škole iz 2025. omogućuje besplatno voće, povrće, mlijeko i mliječne proizvode u školama koje ispunjavaju uvjete te podržava školske vrtove. Prema dostupnim dokazima Crna Gora nema aktualan sveobuhvatan nacionalni skup podataka o prehrani, pa podaci o potrošnji i institucionalni standardi obroka sami po sebi ne opisuju prehranu cijelog stanovništva. Ekološka proizvodnja zakonski je uređena i pod nadzorom registriranih proizvođača i drugih odobrenih sudionika. Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2023.–2028. bavi se sigurnom hranom, upravljanjem prirodnim resursima, ruralnim gospodarstvom, prijenosom znanja i transparentnom politikom. Strateški plan za ekološku proizvodnju 2025.–2029. usmjeren je na širenje proizvodnje i tržišta, razvoj institucija i potporu. Strategija ribarstva 2024.–2029. i poziv za morsku akvakulturu iz 2026. bave se higijenom, ekološkom proizvodnjom, inovacijama i dobrobiti životinja; potpora za akvakulturu ograničena je na tvrtke ili poduzetnike s valjanom dozvolom. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla čuva utvrđenu vezu između hrane i mjesta njezina podrijetla. U Crnoj Gori prijava za oznaku zemljopisnog podrijetla stoji 32 EUR, upis ovlaštenog korisnika 50 EUR, a status vrijedi pet godina i može se obnoviti.