Religija u Crnoj Gori

Vjerska zajednica u Crnoj Gori može organizirati bogoslužje, vjersko obrazovanje, dobrotvorni rad i duhovnu skrb. Ustav daje vjerskim zajednicama jednak i slobodan položaj u vjerskim pitanjima i obredima te ih odvaja od države. Ljudi mogu prihvatiti, promijeniti ili odbaciti vjeru, javno ili privatno je prakticirati i odbiti otkriti svoja uvjerenja. Zaštita obuhvaća i teistička, neteistička i ateistička uvjerenja. Zabranjena je diskriminacija, mržnja i netrpeljivost na temelju vjere. Ograničenja su zakonita samo ako su propisana zakonom i razmjerna zaštiti javne sigurnosti, poretka, zdravlja, morala ili prava drugih. Popis stanovništva iz 2023. zabilježio je 443.394 pravoslavne osobe (71,10%), 124.668 muslimana (19,99%) i 20.408 katolika (3,27%). Zabilježeno je i 14.260 ateista (2,29%), 2.524 agnostika (0,40%), 13.093 osobe koje se nisu izjasnile (2,10%), 2.727 drugih kršćana (0,44%), 568 protestanata (0,09%), 252 Jehovina svjedoka (0,04%), 214 budista (0,03%), 536 osoba koje su navele drugu religiju (0,09%) i 989 osoba u drugoj kategoriji (0,16%). Pravoslavna pripadnost uglavnom prevladava u drugim općinama, dok islam ima osobito velike udjele u Rožajama, Petnjici, Gusinju, Plavu, Ulcinju, Tuzima i Bijelom Polju. Katolička je pripadnost osobito vidljiva u Tivtu, Kotoru i Baru. Lokalni vjerski život uključuje Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve, Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori, Nadbiskupski ordinarijat Bar, Biskupski ordinarijat Kotor, Židovsku zajednicu Crne Gore, manje kršćanske zajednice i zajednice Bahá’í zabilježene u državnim dokumentima. Postojeće zajednice mogu biti evidentirane, dok nove zajednice mogu zatražiti registrirani status. Za pristup su potrebna najmanje tri odrasla vjernika koji su crnogorski državljani s prebivalištem u Crnoj Gori ili stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom. Strano vjersko središte može dobrovoljno podnijeti zahtjev. Vjerska djelatnost bez registracije dopuštena je, ali skupina ne dobiva status pravne osobe ni isključiva prava rezervirana za registrirane ili evidentirane pravne osobe. Ministarstvo pravde i njegova Direkcija za saradnju sa vjerskim zajednicama u pravilu imaju 30 dana za registraciju, 15 dana za upis u evidenciju i 30 dana za evidentiranje promjena. Tijela mogu odbiti registraciju ili zabraniti zajednicu zbog diskriminacije, nasilja, mržnje ili ozbiljnog kršenja ljudskog dostojanstva; žalba se može podnijeti Upravnom sudu. Vjerski obredi obično se održavaju u vjerskim objektima. Za javni obred izvan takvog objekta potrebno je prethodno obavijestiti tijelo nadležno za unutarnje poslove, dok za privatno zatraženi obred obavijest uglavnom nije potrebna osim ako predstavlja rizik za javnu sigurnost. Primjeri obreda uključuju obiteljsku slavu, vjenčanje, krštenje, krizmu, sunećenje, ispovijedanje, osvještenje i sahranu. Vjerski obred ne zamjenjuje građanski brak ni državnu registraciju obitelji. Vjerski službenik može primiti naknadu ili nagradu prema pravilima odgovarajuće zajednice, ali nije utvrđena nacionalna tarifa; identitet osobe koja je zatražila obred ne upisuje se u financijsku evidenciju. Ljudi mogu zatražiti pojedinačnu ili zajedničku duhovnu skrb u vojsci, policiji, ustanovama za pritvor i zatvorima, ustanovama za maloljetnike, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi. Mogu se zatražiti i vjerski prehrambeni uvjeti. Strani vjerski službenik može ispuniti uvjete za privremeni boravak ako dokaže registriranu vjersku djelatnost i sjedište u Crnoj Gori. Državni ili lokalni proračuni mogu podupirati vjerske zajednice za kulturni, društveni, zdravstveni, dobrotvorni ili humanitarni rad. Vjerski službenici imaju priznata prava vezana uz zdravstveno te mirovinsko i invalidsko osiguranje, pod uvjetima primjenjivih aranžmana. Zakon o svetkovanju vjerskih praznika daje plaćeni dopust za određene vjerske blagdane. Za pravoslavni i katolički Božić daju se po tri dana; za Ramazanski i Kurban-bajram također po tri dana; a za židovsku Pashu i Jom kipur po dva dana. Točni se datumi mijenjaju svake godine i slijede službene obavijesti. Škole moraju poštovati vjerske blagdane, dok nužne javne službe nastavljaju raditi. Javno obrazovanje je sekularno. Vjerska djelatnost zabranjena je u javnim obrazovnim ustanovama, osim u licenciranim srednjim vjerskim školama. Vjerska pouka može se održavati u vjerskim objektima ili odgovarajućim prostorijama izvan školskog rasporeda. Za maloljetnika je potrebna suglasnost roditelja ili skrbnika i osobna suglasnost od navršenih 12 godina. Vjerske škole mogu djelovati na svim razinama osim obveznog osnovnog obrazovanja. Licencirani programi s javnom valjanošću mogu dobiti državno financiranje razmjerno broju učenika. Vladini aranžmani potpore iz 2025. uključivali su Medresu Mehmed Fatih Podgorica i Gimnaziju Sveti Sava Podgorica. Crna Gora predviđa suradnju države i vjerskih zajednica u dobrotvornom, društvenom, zdravstvenom, obrazovnom i kulturnom radu. Obje strane dužne su promicati toleranciju i međuvjerski dijalog. Formalne mješovite komisije bavile su se sporazumima sa Srpskom pravoslavnom crkvom, islamskom zajednicom i židovskom zajednicom. Odnosi s Katoličkom crkvom uređuju se preko Svete Stolice. Sporazumi se mogu zvati Temeljni ugovor ili Ugovor o uređenju odnosa od zajedničkog interesa, ali manje zajednice ne moraju imati jednake ugovorne aranžmane.