Studij u Hrvatskoj

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj naziva se visoko obrazovanje. Pružaju ga ustanove kao što su sveučilišta i ustanove stručnog usmjerenja koje se često nazivaju veleučilištima. Sveučilišni studij uglavnom naglašava akademsko i znanstveno znanje. Stručni studij obično više usmjerava na primjenu znanja u zanimanju, premda obje vrste mogu obuhvaćati teorijski i praktični rad. Programi su obično organizirani na prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. U nekim se područjima izvode integrirani programi koji spajaju više etapa u jedan dulji studij. Hrvatska primjenjuje Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova, poznat kao ECTS. Bodovi opisuju očekivano studentsko opterećenje i mogu olakšati priznavanje među programima, ali se ne prenose automatski. Upis ovisi o programu i prethodnom obrazovanju kandidata. Kandidatima koji su se školovali u inozemstvu može biti potrebno priznavanje ili vrednovanje ranije stečene kvalifikacije i prevedenih dokumenata. Većina se programa izvodi na hrvatskom jeziku, dok se neki djelomično ili u cijelosti izvode na drugom jeziku. Prije prijave treba provjeriti stvarni jezik nastave i ispita za određeni program. Studij obuhvaća predavanja, seminare, laboratorijski ili praktični rad, samostalno učenje i ispite. Neki programi zahtijevaju i stručnu praksu, projekte, umjetnički rad ili završni rad. Visoko obrazovanje može pridonijeti znanju, pristupu određenim zanimanjima i međunarodnoj mobilnosti. Zahtijeva i vrijeme i novac, a sama diploma ne jamči zaposlenje ni pravo na obavljanje regulirane profesije. Pri usporedbi treba uzeti u obzir nastavni program, vrstu kvalifikacije, status ustanove, podršku studentima i ukupne životne potrebe. Međunarodni studenti trebaju zasebno provjeriti pravila o boravku, osiguranju i pravu na rad.