Religija u Hrvatskoj

Rimokatoličanstvo je najveća i najvidljivija vjerska tradicija u Hrvatskoj. Crkve, blagdani svetaca, hodočašća i kršćanski blagdani utjecali su na lokalne kalendare i kulturni krajolik. Nekim ljudima vjera usmjerava bogoslužje, etiku, obiteljski život i služenje zajednici. Drugi sudjeluju u vjerskim običajima ponajprije zbog obiteljskog identiteta ili kulturne tradicije. Pravoslavne kršćanske zajednice važan su dio vjerske povijesti i sadašnjosti Hrvatske. Srpska pravoslavna baština posebno je značajna u nekim zajednicama i regijama. Muslimanske, židovske, protestantske i druge vjerske zajednice također su dio hrvatskog društva. Njihova povijest, ustanove i vidljivost razlikuju se od mjesta do mjesta. Mnogi su stanovnici sekularni, nesigurni u vlastita uvjerenja, privatno duhovni ili nereligiozni. Ime, obiteljsko podrijetlo ili etnička pripadnost osobe ne otkrivaju pouzdano njezina osobna uvjerenja. Vjerski obredi mogu obilježavati krštenje, vjenčanje, smrt, blagdane i druge životne događaje. Obitelji mogu na različite načine spojiti formalnu religiju, lokalnu tradiciju i osobne izbore. Molitveni prostori istodobno su sveta mjesta i važna arhitektonska i umjetnička djela. Posjetitelji trebaju poštovati bogoslužje, pravila odijevanja i fotografiranja te prostore koji nisu otvoreni turistima. Religija može poticati osjećaj pripadnosti, dobrotvorni rad, glazbu, očuvanje baštine i uzajamnu brigu. Može postati i osjetljivo pitanje kada se povezuje s politikom, ratnim sjećanjima, identitetom ili isključivanjem. Sloboda vjeroispovijedi uključuje pravo prakticirati vjeru, promijeniti uvjerenje ili ne pripadati nijednoj religiji. Suživot uz međusobno poštovanje zahtijeva da se ljudima prepusti da sami opišu svoja uvjerenja.