Krivični zakonik Crne Gore uređuje krivična djela i sankcije za njih. Prvenstveno se primjenjuje na djela učinjena u Crnoj Gori, uključujući crnogorske brodove i vazduhoplove, uz ograničenu primjenu na postupke izvan Crne Gore. Uglavnom se primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela, osim ako kasniji, blaži zakon ide u korist okrivljenog. I pravna lica mogu krivično odgovarati prema zakonu o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. Uobičajeni saobraćajni prekršaji i drugi sitni ili upravni prekršaji mogu ostati prekršajni predmeti, a ne krivični postupci, kada ne ispunjavaju obilježja i posljedice utvrđene Krivičnim zakonikom. Krivična prijava može se podnijeti državnom tužiocu, Upravi policije ili drugom državnom organu bez posebnog obrasca. Može biti kucana ili napisana rukom, poslata poštom, elektronskom poštom ili faksom, a organ koji primi prijavu mora je proslijediti. Tužilac odlučuje o daljem postupanju i provjerava svaku prijavu; namjerno lažno prijavljivanje može dovesti do odgovornosti. Zakon Crne Gore očekuje od građana da prijave krivična djela i propisuje obavezu prijavljivanja kada je riječ o djelu protiv maloljetnog lica. Uprava policije prikuplja obavještenja po nalogu tužioca. Tužilac rukovodi izviđajem i istragom i može narediti sprovođenje istrage kada postoji osnovana sumnja. Okrivljeni, odbrana i oštećeni mogu predlagati dokaze. Istražni sudija odlučuje o pretresima, oduzimanju predmeta, ekshumacijama i pritvoru, dok Zakonik o krivičnom postupku dopušta elektronske dokaze i posebne dokazne radnje pod propisanim uslovima. Uobičajeni put obuhvata prijavu, provjeru, istragu, optužnicu ili drugi akt optuženja, suđenje, presudu, žalbu ili vanredni pravni lijek i izvršenje. Okrivljeni se smatra nevinim, može ćutati, imati branioca, koristiti tumača, pregledati spise predmeta i dokaze, učestvovati u postupku i imati suđenje pred nezavisnim i javnim sudom u razumnom roku. Pritvor je pod sudskom kontrolom. Osnovna državna tužilaštva postupaju u predmetima za koje je propisana glavna kazna zatvora do 10 godina; viša državna tužilaštva postupaju u predmetima za koje je propisana glavna kazna zatvora duža od 10 godina i drugim ozbiljnim djelima određenim zakonom. Specijalno državno tužilaštvo postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije visokih funkcionera, pranja novca, terorizma i ratnih zločina. Osnovni sud je uobičajeni prvostepeni sud, dok Viši sud, uključujući posebno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, sudi u određenim teškim predmetima. Žalba i dalja kontrola mogu dospjeti pred Apelacioni sud i Vrhovni sud. Sankcije obuhvataju novčane kazne, kaznu zatvora, dugotrajnu kaznu zatvora, uslovnu osudu, zaštitni nadzor, mjere bezbjednosti, oduzimanje imovinske koristi i, kada su ispunjeni zakonski uslovi, rad u javnom interesu u trajanju od 60 do 360 sati uz saglasnost učinioca. Rad u javnom interesu primjenjuje se samo na djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina. Elektronski nadzor i kućni zatvor mogu biti dio izvršenja sankcije. Uprava za izvršenje krivičnih sankcija izvršava pritvor, kaznu zatvora, maloljetnički zatvor, mjere bezbjednosti i zavodske vaspitne mjere, dok nadležne službe za izvršenje postupaju u vezi s probacijom, uslovnim osudama, radom u javnom interesu i elektronskim nadzorom. Zatvorenici zadržavaju prava koja se odnose na zdravstvenu zaštitu, posjete, obrazovanje, vjeru i rehabilitaciju. Žrtva ili oštećeni može prijaviti djelo, prisustvovati dokaznim radnjama, predlagati dokaze, koristiti advokata, podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete u krivičnom postupku, dobijati informacije o odlukama i žaliti se u granicama propisanim zakonom. Zaštita svjedoka može obuhvatiti mjere anonimnosti, zaštitne pregrade i status svjedoka saradnika; zakon o zaštiti svjedoka primjenjuje se kada postoji stvarna i ozbiljna opasnost. Sudovi i organi štite identitet i privatnost djece žrtava i svjedoka. Zakonski postoji državna naknada za žrtve nasilnih krivičnih djela, ali je izmjenom odloženo podnošenje zahtjeva za tu naknadu do 1. jula 2027, pa ne treba očekivati neposrednu isplatu. Djeca mlađa od 14 godina ne podliježu krivičnoj odgovornosti. Maloljetnik ima od 14 do manje od 18 godina; mlađi maloljetnici imaju od 14 do manje od 16 godina, a stariji maloljetnici od 16 do manje od 18 godina. Na lica od 18 do manje od 21 godine mogu se, prema primjenjivim pravilima, primijeniti odredbe o mlađim punoljetnim licima. Maloljetnički postupci usmjereni su na najbolji interes djeteta, dostojanstvo, razvoj, rehabilitaciju i društvenu reintegraciju. Mlađim maloljetnicima mogu se izreći samo vaspitne mjere, dok se starijim maloljetnicima u odgovarajućim slučajevima može izreći maloljetnički zatvor. Ponašanje u saobraćaju postaje krivično djelo kada ispunjava zahtjeve Krivičnog zakonika o bezbjednosti javnog saobraćaja, uključujući postupanje kojim se izaziva opasnost, tjelesna povreda ili šteta velike vrijednosti. Lakši saobraćajni prekršaji ostaju prekršaji. Digitalna krivična djela obuhvaćena su odredbama Krivičnog zakonika o računarskim podacima i bezbjednosti; kriminalističke i visokotehnološke jedinice Uprave policije i forenzičke službe pružaju podršku u tim predmetima. Agencija za sajber bezbjednost uređuje bezbjednost mreža i informacionih sistema, ali ne zamjenjuje krivične istražitelje ili tužioce. Ministarstvo pravde i Vrhovno državno tužilaštvo koordiniraju poslove koji obuhvataju međunarodnu pravnu pomoć. Viši sudovi odlučuju o uslovima za izručenje i određenim pitanjima priznavanja ili izvršenja, dok policijske jedinice Interpol, Europol i SIRENE podržavaju prekograničnu saradnju. Besplatna pravna pomoć može biti dostupna preko službe za besplatnu pravnu pomoć nadležnog osnovnog suda državljanima Crne Gore, osobama sa zakonitim boravkom, licima bez državljanstva, tražiocima azila i obuhvaćenim korisnicima prema međunarodnim ugovorima koji ispunjavaju zakonske uslove ranjivosti i imovnog stanja. Može obuhvatiti savjetovanje, pripremu dokumenata, zastupanje pred sudovima, tužilaštvom ili Ustavnim sudom i određene troškove postupka. Troškovi advokata, vještaka, tumača, putovanja i zahtjeva inače zavise od predmeta, a krivični postupci nemaju jedinstveno trajanje; primjenjuju se pravo na suđenje u razumnom roku i rokovi iz Zakonika o krivičnom postupku.
Krivično pravo u Crnoj Gori
Krivično pravo u Crnoj Gori uređuje krivična djela, ličnu krivicu, istrage, suđenja, sankcije i prava osumnjičenih, osuđenih i oštećenih lica. Krivično djelo, na crnogorskom krivično djelo, mora biti propisano zakonom i učinjeno protivpravno i skrivljeno. Sistem obuhvata uobičajena krivična djela, organizovani kriminal, korupciju, saobraćajna i digitalna krivična djela i djela koja uključuju djecu.
VivAVia can make mistakes. Check important information.

